Fotografija

Megalomanska fotografija – ili snimanje panorama (1)


Snimanje panorama je u ovo digitalno doba postalo izuzetno jednostavno. Postoje jeftine ili besplatne računalne aplikacije koje će bez previše mudrijanja fino posložiti vaše fotografije u tren oka. Moderni fotoaparati imaju mogućnosti izrade panorama bez potrebe za dodatnom aplikacijom. Npr. Sony NEX3 i NEX5 aparati kreiraju takozvanu SWEEP panoramu u tren oka. Potrebno je samo pritisnuti okidač i proći s fotoaparatom slijeva nadesno, odozgo prema dolje ili obrnuto – i u tren oka panorama je gotova. Da stvar bude još luđa – NEX aparati imaju mogućnost izrade 3d panorame…

Megalomanska fotografija

Vaš fotoaparat može izraditi fotografiju do nekih 8-10 megapixela? A vi ste baš kupili mrcinu od plotera i imate mogućnost izrade fotografije od 5×5 metara ili još veću? A želite vrhunsku kvalitetu fotgrafije?

Više ne pričam o panoramskoj fotografiji nego o fotografiji sastavljenoj od desetak ili više fotografija…. Pričam o fotografiji koja može biti velika 10×10 m u nativnoj razlučivosti. Ili još veća….

Da. Pričam o megalomanskoj fotografiji.

Onda – idemo raditi megalomanske (mega-megapixelne) fotografije.

Odabrao sam motiv – neko drvo koju okružuje neki građevinski materijal na nekoj livadi. Predivno nešto, kažem vam. Pfffffffff…..  😛
PANORAMA1
Ovo je krnji produkt mog rada. Fotografija izrađena od 15-tak fotografija. Zanimaju vas dimenzije?

image_size
Veličina fotografije iznosi 1,4 x 1,22 m na 300 dpi. Ovo je moj primjer. Možda će vaša megalomanska fotografija biti 30 x 30 m?

Bitno je postavke fotoaparata staviti na M (manualni rad) i odrediti brzinu zatvarača i otvor blende. U slučaju da fotoaparat radi na automatskim postavkama, na svakoj fotografiji će izmjerena svjetlost biti drugačija i time ste zapravo sami sebi zakomplicirali život od trena kad želite spojiti sve fotografije u jednu.

snimanje_panorama2
Na gornjim fotografijama (koje bi se vertikalno spajale) je korišteno automatsko upravljane fotoaparatom. Rezultat su nejednaki kontrasti koji bi se itekako isticali na panoramskoj slici. Donje fotografije su snimane s istim vrijednostima brzine zatvarača i blende, pa razlika u kontrastima ni ne postoji.

Imate li stativ s panoramskog glavom – na njemu možete odrediti pomak fotoaparata po stupnjevima, a uglavnom su opremljeni i vodenom vagom.

snimanje_panorama3
Ovako izgledaju profesionalne panoramske glave koje koriste profesionalni panoramači…

Ako nemate stativ, a još manje i panoramsku glavu – slikajte iz ruke. Upravo to sam ja izveo na svom primjeru. (Iako ja, eto, imam i stativ i panoramsku glavu – ali glupo je stajati u plićaku i učiti nekog plivati, ne?)

Dakle – odredite što sve želite imati u svom kadru. Preporučam da NE snimate jakim širokokutnim objektivima jer oni na svojim rubovima često zakrivljuju perspektivu, pa će spajanje fotografija biti teže. Inače – taj efekt se zove sferna aberacija i zapravo se smatra greškom leće.

Moja megafotografija je snimana s objektivom od cca 40mm. Izmerio sam svijetlost na nekoliko mjesta – na osunčanom dijelu poda, na sjeni, na samom drvetu ali i na nebu. Na taj način sam odredio nekakvu srednju vrijednost (ako baš želite znati – 1/250, F-3,5, ISO 100) i počeo lupati fotografije. Pomicao sam fotoaparat slijeva nadesno i odozgo prema dolje dok nisam uhvatio cijelo stablo i okoliš.

Pazio sam da svaka fotografija ima područje preklapanja između kadriranja. Upravo radi tog preklapanja potrebno je uložiti malo pažnje i koncentracije kod snimanja. Ako snimate bez stativa, pokušajte se što manje micati a naročito pazite da vam se aparat ne naginje na lijevu ili desnu stranu, kako bi horizont ostao što ravniji.

podrucje-preklapanja
Na ovoj skici vidimo proces fotografiranja panorame – prve fotografije iz niza, smjer kretanja aparata i područje preklapanja fotografija koje bitno olakšavaju slaganje panoramskih snimaka.

Kad ste gotovi s fotografiranjem, prelazimo u drugu fazu izrade megalomanske fotografije. Selimo se u “Photoshop učionicu!”